BOSANSKA BAKLAVA

Baklava je kolač orijentalnog porijekla koji se pravi slaganjem jufke tanko razvijenog tijesta, u nekoliko, obično desetak i više slojeva između kojih se dodaje smjesa mljevenih oraha i naizmjenično sitno ribanog tijesta tirita. Reže se na komade koji su slični rombu. Poslije dužeg pečenja na niskoj temperaturi zaljeva se agdom (slatkom vodom). Agda je kuhana smjesa vode i šećera. Riječ je o slatkoj piti s orasima, koja se pravi od tankih jufki i peče  u tepsiji. Ovo je jedno od najstarijih turskih jela, koje se pravilo još i u vrijeme Osmanskog carstva i koje još uvijek zauzima počasno mjesto za bajramskom sofrom.  

Baklava je tradicionalno jelo na Balkanu, kao i na Orijentu. Smatra se da porijeklo ima iz Armenije, ali zbog mnogobrojnih varijacija, postoje pretpostavke da potiče iz Arabije, kao i iz Grčke. Baklava se u Bosni i Hercegovini tradicionalno smatra kolačem za posebne praznike, te je Bošnjaci najčešće pripremaju za Bajram.

Predivna poslastica, izdašno posuta s orasima i šećerom može se spremati na više načina. Mada se osim oraha u baklavu mogu stavljati groždjice, bademi, pistaći i drugi orašasti plodovi, prava bosanska baklava je baklava u kojoj se nalaze samo orasi. Recept za spremanje baklave je na izgled jednostavan, ali na izgled i ukus baklave ne utiču samo sastojci, nego i način slaganja, pečenja i zalivanja baklave.

Potrebni sastojci:

-          1 kg jufke - kora za baklavu

-          700  gr oraha

-          250 gr prezle ili tirita

-          250 gr maslaca

-          ½ litra ulja

Bosanski recepti

Jufke  –  kore za baklavu možete sami napraviti, a možete ih kupiti i gotove. Od običnih jufki za pitu, jufke za baklavu razlikuju se po tome što su  pravljene s jajima. Zato  jufkama za baklavu treba više vremena da se osuše.

Najprije trebate izbrojati koliko imate listova jufke i izrezati ih na veličinu pleha, odnosno tepsije. Broj jufki bitan vam je da biste znali pravilno rasporediti orahe, jer se jufka i orasi moraju potrošiti u isto vrijeme.

Orahe podijelite na dva dijela. 350 gr oraha sameljite, a ostatak oraha sitno istucajte. Sastaviti orahe i pomiješati ih sa šećerom i prezlom ili tiritom.

Maslac treba otopiti na laganoj vatri i skinuti s njega bijelu pjenu, koja kad se ispeče ima gorak ukus i ostavlja crne mrlje. Ulje također treba malo zagrijati i njime podmazati tepsiju – pleh.

Na nauljenu tepsiju - pleh najprije stavite jedan list jufke, potom ga pospite mlakim uljem, pa preko njega stavite drugi list jufke. Poredajte na taj način 4 lista jufke, a potom peti list jufke pospite smjesom od šećera, prezle i oraha. Potom opet stavite 4 lista jufke i svaki od njih premažite uljem. Na peti list jufke stavite orahe,šećer i prezlu. Postupak ponavljati sve dok ne potrošite svu jufku i orahe.

Baklava se reže prije stavljanja u pećnicu. Treba biti posebno pažljiv kako bi svi dijelovi baklave izgledali identično. Baklavu možete  izrezati na trokutiće, kockice, a najbolje je na rombove. Za taj posao vam je potreban oštar nož. Ako spadate u pefekcioniste možete napraviti šablone od debljeg kartona i uz pomoć njih izrezati baklavu.

Uzeti mlak i istopljen maslac i preliti ga preko izrezane baklave, posebno vodeći računa da se šupljine izmedju redova baklave dobro natope masnoćom. Za kraj stavite preko baklave dva – tri lista jufke koje ne treba rezati, a koji će prikom pečenja štiti baklavu da ne izgori. Umjesto listova jufke može poslužiti i papir za pečenje.

Za pečenje baklave potrebno je nekoliko sati. Ubacite baklavu u vrelu rernu i pecite je desetak minuta na 250 stepeni, a potom smanjite temperaturu na 150 stepeni Celzijusa i pecite baklavu još najmanje sat i po vremena.

Drugi način pečenja baklave jeste da je  ubacite u rernu i sušite 3 sata na temperaturi od 50 stepeni. Kada se baklava dovoljno ispekla izvadite je iz rerne i ohladite. U međuvremenu pripremite zaljev – agdu za baklavu.

KORISTAN SAVJET:

Kako biste bili sigurni da je baklava dovoljno pečena protresite tepsiju. Ukoliko komadi baklave slobodno šeću po tepsiji kad je protresete, znači da je baklava dovoljno pečena.
Pečenu baklavu ne morate odmah zaljevati agdom. Možete je ostaviti da stoji nekoliko dana. Kad budete željeti da zalijete, baklavu najprije zagrijte u rerni, a nakon toga polijte vrelom agdom. 

Agda – šerbe za baklavu

-          1,5 kg šećera

-          1 vode

-          ½ limuna

-          1 kesica vanilin šećera

Šećer, vodu, limun i vaniliju spojiti u šerpi i staviti na šporet da prokuha i da se ušpinuje. Pred kraj kuhanja ubaciti nekoliko kriški limuna. Zaljev ne smije biti previše tečan, a ni previše gust. Najbolje ćete ga provjeriti ako izvadite kašiku agde i ostavite je da se malo ohladi na tacni. Kada kašikom predjete po ohladjenoj agdi trebao bi ostajati trag. Još jedan od znakova  da je agda dovoljno ušpinovana je ako dvije kapi agde odjednom padaju s kašike. Loše pripremljen zaljev zna pokvariti baklavu, stoga sa pripremom šerbeta treba biti posebno oprezan.

Mlaku  baklavu zalijte sa vrelim šerbetom (agdom). Nemojte odmah istresati cijelu agdu na baklavu, nego jedan dio ostavite u šerpi da se dodatno ušpinuje. Kada baklava upije agdu koju ste po njoj posuli, prelijte preko nje i ostatak dodatno ušpinovane agde. To će baklavi dati prelijepi sjaj.

I ZA KRAJ:

Kako bi baklava ostala lijepo složena i kako se jufke ne bi podigle, baklavu treba pritisnuti plehom u koji ste nasuli vode i ostaviti je tako da stoji desetak minuta. Istekom tog vremena zajedno s papirom za pečenje uklonite pleh s baklave kako ona ne bi promijenila boju i ostavite je da se hladi. Baklava je bolja i ukusnija sve što duže stoji. Iz tog razloga pravi poznavaoci spremanja baklave praktikuju da je spreme nekoliko dana prije Bajrama ili druge važne prigode.

Nadam se da Vam je recept pomogao i da je ispratio svaki korak, pa i onaj najmanji, koji Vas je doveo do pripreme jedne od najboljih slatkih delicija koju bosanskohercegovačka kuhinja može da ponudi.

Bon appetit.

Prijatno Vam.